Niške vesti

Carska rezidencija u korovu

Ostaci Palate sa oktogonom, za koju postoje ozbiljne indicije da bi mogla da bude nekadašnja rezidencija Konstantina Velikog, najvećeg hrišćanskog imperatora, trunu neistraženi već 22 godine na Gradskom polju u Nišu. Što zbog dejstva atmosferskih prilika i vegetacije, što zbog kradljivaca građevinskog materijala, zidine koje su nekada bile visoke tri metra danas su prepolovljene.

niska-tvrdjava_copy

Kada su, te daleke 1989. godine, tokom iskopavanja, tik uz rov niške Tvrđave iz zemlje počele da se pojavljuju zidine impozantne antičke građevine iz IV veka s velelepnim mozaicima, freskama, podnim i zidnim grejanjem, uzbuđenim arheolozima bilo je jasno da je samo jedna osoba u Naisusu mogla da bude vlasnik takvog zdanja. No, sredstva za nastavak istraživanja do dana današnjeg nisu obezbeđena, pa senzacionalna palata koja bi Nišu mogla da donese novu slavu iz godine u godinu neumitno propada.

– Ako je Konstantin imao rezidenciju u Naisusu, onda je to bio ovaj objekat. Na Medijani ima mnogo više dokaza da u njoj Konstantin nije boravio nego što ih ima da jeste dok, s druge strane, sve nađeno dokazuje da bi ova građevina mogla da bude carska palata, ne samo po svojoj raskoši već i po lokaciji. Naime, teško da bi jedan car boravio na mestu koje nije bilo utvrđeno, kao što je bila Medijana, dok se Palata sa oktogonom nalazi na mestu gde se zna da je bila antička utvrda – kaže Toni Čerškov, arheolog niškog odeljenja Zavoda za zaštitu spomenika, koji je svojevremeno otkrio ovo zdanje.

Prema nađenim ostacima, procenjuje se da je objekat bio veličine fudbalskog igrališta, odnosno da je kraća stranica zgrade bila dugačka bar 60 metara. Imao je mozaike u svih pet prostorija koje su otkopane, podno i zidno grejanje, a na zidovima su nađeni fragmenti fresaka. Pronađeni su i noseći stubovi širine jednog metra, što nameće pretpostavku da je i visina objekta bila impozantna.

– Ovo je jedan od najzančajnijih objekata iz IV veka pronađen unutar antičkog Naisusa. On pokazuje još jednu važnu stvar da ta rušenja Huna i Avara nisu bila potpuna jer objekat nije uništen do temelja. Trebalo bi u njegovom okruženju očekivati i bedeme antičke utvrde. Teško da je bilo ko osim cara u to vreme mogao sebi da priušti takav luksuz. Mozaici su najverovatnije na celoj površini, nismo smeli da nastavimo kopanje nakon njenog otkrića jer nije bilo mogućnosti da se zaštite nalazi. Postojeći nađeni ostaci mozaika su zaštićeni sa dva sloja ter-papira i 60 centimetara zemlje. Koliko je do danas ostalo sačuvano, ne može se reći jer se mozaici ne smeju otkrivati samo da bi se videli – objašnjava Čerškov i dodaje da je potrebno hitno izvršiti konzervaciju nađenih ostataka, a onda nastaviti iskopavanja.

Objekat se nalazi na gradskom zemljištu, što je posebna povoljnost za nastavak istraživanja jer ne bi morala da se otkupljuje zemlja. Projektom konzervacije predviđena je restauracija zidova do visine koju su arheolozi prvobitno zatekli, a to je oko tri metra na pojedinim mestima. Direktor niškog odeljenja Zavoda za zaštitu spomenika Mile Veljković kaže da su od Ministarstva kulture zatražena sredstva od 2,7 miliona dinara za projekat konzervacije zidova, nakon čega bi, u drugoj fazi, mogla da bude izvršena konzervacija nađenih mozaika. Gradski većnik Miodrag Radović kaže da je i grad od NIP-a zatražio 36 miliona dinara za nastavak istraživanja, ali da odgovor još nije dobio.

Nameštaj od mermera
Unutar ostataka Palate sa oktogonom, koja je ovaj naziv dobila po osmougaonoj prostoriji, jednoj od pet otkopanih, nađeni su i razni predmeti koji svedoče da se radilo o razidenciji nekoga važnog i imućnog u Naisusu. Arheolozi su pronašli dosta mermernih ukrasa koji su bili deo drvenog nameštaja, što je u to vreme predstavljalo i te kakav lusuz. Mozaički podovi identični su po kvalitetu i geometrijskim motivima sa onima na Medijani.

Konzervacija ili zatrpavanje
– Već šest godina konkurišemo za sredstva za konzervaciju i nastavak istraživanja, ali nijednom ih nismo dobili. Sada smo zatražili samo konzervaciju zidova i očekujemo pozitivan ishod. U suprotnom, tražićemo od Republičkog zavoda za zaštitu spomenika saglasnost da zatrpamo objekat kako bismo ga sačuvali za neko bolje vreme, kada će moći da se istraži, jer na ovaj način godinama propada. Zidovi visoki tri metra na pojedinim mestima su sada upola niži. Bolje da je nismo ni otkrili – kaže Mile Veljković.

Izvor: Blic

Pročitajte i...