Magazin

Život u prigradskom naselju ili u centru grada

Nema sumnje da je život u centru grada dobar izbor za mlade i poslovne ljude i to je bilo pravilo kome se do pre neku godinu teško moglo protivrečiti. Masovnije uvođenje rada od kuće u firmama učinilo je da mnogi otkriju da se, ipak, može stanovati i u prigradskom naselju u vikendici, ili u udaljenom naselju koje nudi komfor potreban i mladima a i porodičnim ljudima..

U svakom slučaju, odluka o kupovini stana podrazumeva da on bude topli dom svim članovima porodice, da svako dobije svoj životni prostor. Naravno, ne donosi se na prečac jer podrazumeva veliki finansijski izdatak i za mnoge znači ulazak u otplatu stambenog kredita.

Pokušaćemo da vas podsetimo na činjenice koje bi mogle da vam koriste u izboru lokacije i kvadrature a najbolje rešenje, da ostanete u centru (zbivanja) ili pobegnete od gradske vreve, prepuštamo vama.

Život u kraju sa mnogo zelenila i terasom kao kompromisno rešenje

Oni koji su krov nad glavom obezbedili na periferiji Beograda i drugih velikih gradova po pravilu govore da im je odluka da se nastane u zelenilu, daleko od saobraćajnica i bučnih trgova i ulica bilo najbolje rešenje stambenog pitanja. Teško bi bilo tvrditi da su u pravu, pogotovo ako im nije važno za koliko vremena će stići na neki od fakulteta, poslovnih zgrada, prodavnica, knjižara, biblioteka ili kliničkog centra.

Moderna novogradnja u Beogradu i drugim gradovima Srbije, u krajevima sa zelenim površinama i terenima za rekreaciju, a i u blizini ulica gde se ukrštaju vozila javnog saobraćaja, pokušava da pomiri zahteve jednih i drugih. Da bi se, što bi neki rekli, našlo rešenje na pola puta. 

Arhitekte nastoje da u tim novosagrađenim stanovima sem soba po meri svakog ukućanina obavezno isprojektuju i terase na kojima može da se sedi od proleća do kasne jeseni – ujutru popije kafa, uveče “pretrese” sve što se članovima porodice dogđalo tokom dana.

Dobra investicija je i nekretnina u obližnjem gradu 

Nije kao u dvorištu kuće, ali jeste ambijent u kome će se umoran čovek lepo osećati i odmoriti nakon posla. Onima koji baš traže dom za odmor i miran san priznaće da su centralni delovi gradova obično najpoželjnije lokacije, ali da je kuća na periferiji bolja od stana u centru grada.

Takvi se kupci u poslednjih godinu-dve sve češće opredeljuju za kuću na periferiji jer dobijaju mnogo više kvadrata, okućnicu i tišinu koje ulice pune automobila, autobusa a i kafića sa bučnom muzikom ne obezbeđuju.

U potrazi za povoljnom cenom kvadrata ima i onih koji iz Beograda “beže” u Pančevo, Obrenovac, pa i Novi Sad tvrdeći da je dugoročnije gledano dobra investicija birati obližnje gradove i prigradske opštine do kojih su planirane dobre saobraćajne veze, pruge i mostovi.

Odmah dobijaju duplo više kvadrata, bilo da su kupili kuću ili stan u novogradnji a  dugoročno očekuje značajniji rast cena tih nekretnina.

Dobro rešenje ako tri generacije žive pod istim krovom

Za ovakve kombinacije opredeljuju se i stariji ljudi koji godinama žive u centru grada. Kažu celog života su radili, trčali zbog posla, kao penzioneri rado bi se preselili na periferiju i uživali u miru i tišini. Agenti za prodaju nekretnina primećuju da mnogi takvi kupci kuća otkrivaju prednosti života u komforu na periferiji i zato što salonske stanove u centru grada prodaju da bi obezbedili i deci krov nad glavom.

Umesto tiskanja dve, pa i tri generacije u jednom stanu, roditelji u Srbiji odlučuju da stan prodaju a onda tim novcem reše stambeno pitanje svoje dece. Dakle zbrinu i sebe i naslednike. Obično kupe dva manja stana na periferiji ili manji stan i kuću u okolini grada.

grad

Pouzdan prevoz od kuće do centra grada

Samostalan život je, kažu neka istraživanja, za mlađe generacije nemoguć jer 65 odsto osoba do 35. godine prinuđene su da ostaju u zajedničkom stanu sa roditeljima. Neki zato što nemaju stalan posao a neki zato što za stambeni kredit ne mogu da konkurišu bez učešća od deset ili dvadeset hiljada evra.

Preseljenje iz centra grada i kuća na periferiji ili u prigradskom naselju podrazumevaju dobru vezu sa gradom. Za starije pre svega zbog odlaska kod lekara, nabavke u megamarketima, za mlađi deo porodice zbog vrtića i škole za decu.

Porodica odlučuje o kupovini stana ili kuće

Ako imate svoj automobil sve je mnogo lakše, ali dobro je računati i na javni prevoz za svaki slučaj, što zbog troškova za gorivo, saobraćajnih gužvi, zdravstvenih problema. Preseljenje podrazumeva ne samo promenu okoline, već i navika, prihvatanje novih komšija, drugačijeg rasporeda prostorija i stvari. Psiholozi tvrde da okruženje menja način na koji ljudi misle i deluju.

Tu se odmah postavlja i pitanje da li će napuštanje gradskog života, pogotovo ako je on podrazumevao višedecenijsko stanovanje na istoj adresi, doneti depresiju.

Oni koji žive sami, u gradu će već izlaskom na ulicu, u prodavnicu izgubiti osećaj usamljenosti. Za razliku od njih, velike porodice teže upravo za što mirnijim okruženjem, pa radije biraju život u usamljenijim krajevima grada.

Uglavnom, pre odluke o kupovini stana ili kuće, u centru ili van grada, neophodno je da se sa ukućanima dogovorite, sve predloge “stavite na sto” kao i finansijske kombinacije i rešenja, uzmete u obzir konkretne cene nekretnina, želje članova porodice. Ako se do useljenja i sačeka neko vreme to onda ne pada mnogo teško i uglavnom je zadovoljstvo za sve.

Pročitajte i...