
Formiranjem okruga u Srbiji 1991. godine arhivska odeljenja u Prokuplju i Pirotu prerasla su u samostalne arhivske ustanove, a nadležnost Istorijskog arhiva Niš svedena je na teritoriju grada Niša i opština Ražanj, Sokobanja, Aleksinac, Svrljig, Merošina, Doljevac, Gadžin Han i Bela Palanka (Rešenje Vlade Republike Srbije o utvrđivanju teritorije arhiva, “Službeni glasnik RS”, br.7/96).
Delokrug rada Arhiva određen je Zakonom o kulturnim dobrima (“Službeni glasnik RS”, br.71/94). Arhivi su ustanove od posebnog značaja koje se bave prikupljanjem, sređivanjem i čuvanjem arhivske građe. U niškom arhivu u 907 fondova čuva se oko 4000 dužnih metara arhivske građe, koja se ubraja u pokretna kulturna dobra. Ona obuhvata sve oblasti društvenog života – upravu i javne službe, pravosuđe, prosvetu, privredu i bankarstvo, društveno-političke organizacije, verske ustanove i organizacije, kao i značajnije porodične i lične arhivske fondove. U Arhivu se čuvaju i zbirke pozivnica, razglednica, čestitki, plakata, fotografija i zbirka varia. Najstariji dokument koji se čuva u Istorijskom arhivu je bakrotisk iz 1737. god.
Arhivska građa u sređenim fondovima Istorijskog arhiva Niš otvorena je za javnost i dostupna istraživačima. Izuzetak od pravila regulisan je članom 39. Zakona o kulturnim dobrima.
Istorijski arhiv Niš je budžetska ustanova (osnivač je grad Niš), ima 21 zaposlenog radnika organizovanih u 5 službi: Služba sređivanja i obrade arhivske građe, Služba zaštite arhivske građe van arhiva, Služba depoa i tehničke zaštite arhivske građe sa laboratorijom za mikrofilmovanje, Informativno-propagandna služba sa bibliotekom i Opšta služba.
Istorijski arhiv Niš smešten je u Tvrđavi (adresa: Tvrđava bb, 18000 Niš). Radi od svakog radnog dana od 8 do 15 časova.