Kulturna dešavanja

Hor “Glinka“ u Nišu

glinka Hor Državne akademske kapele „Glinka“ iz Sankt Peterburga nastupiće 15. oktobra u Sabornom hramu u Nišu sa početkom u 20 sati, saopštila je Crkveno-pevačka družina „Branko“ iz Niša.
Hor «Glinka» je osnovan 1479. godine, a na repertoaru ima više od 250 dela među kojima je i „Božanstvena liturgija Jovana Zlatoustog“ koju je komponovao Stevan Stojanović Mokranjac. Ovo je drugi nastup ruskog hora u Nišu. Prvi put „Glinka“ je nastupio 2007, povodom obeležavanja 120. godišnjice postojanja i rada Crkveno-pevačke družine „Branko“ u Nišu.

U nastavku teksta pogledajte detaljni program koncerta.

Na programu koji će ovim povodom biti izveden nalazi se „Liturgija Jovana Zlatoustog“ na romskom jeziku, koju je komponovao naš kompozitor Zoran Mulić iz Novog Sada. Grad Niš je, u «Dekadi Roma», treći grad u svetu gde će biti izveden taj program.
Pokrovitelji ovog izuzetnog događaja u kulturi su Grad Niš, Gradske opštine Palilula, Medijana i Crveni Krst.
Ulaznice za ovaj koncert će biti u prodaji od 13.oktobra.2010. godine u Sabornoj crkvi u Nišu i prodavnicama Srpske pravoslavne crkve u ulici Dušanovoj i Strahinjića Bana, po ceni od 1.000 dinara. Cena ulaznice za đake i studente je 500 dinara.

Program :

Niška crkveno-pevačka družina „Branko“
dirigent – Sara Cincarević

(Molitvena dobrodošlica horu „Glinka“)
– „Tebe Boga hvalim“ – Stevan St. Mokranjac (1856-1914)
– „Pokajnička molitva“ – Vladimir Milosavljević (1951)
(solo bariton – otac Zoran Filipović)

Državni akademski hor „Glinka“ St. Peterburg
dirigent – Vladislav Černušenko

– „Blažena“ – Svetislav Božić (1954)
– „Jedinorodni sine“ – Svetislav Božić
– „Njest svjat“ – Stevan St. Mokranjac
– LITURGIJA Sv. Jovana Zlatoustog – Zoran Mulić (1957) (na romskom jeziku)

Molitve :
Dade amareja – Oče naš
Devla sumnaleja – Svjati Bože
Tut atares điljenca – Tebe pojem
Heruvimanei – Heruvimska pesma
Čačimate po dikhariane – Dostojno jest

pauza
– „II rukovet“ – Stevan St. Mokranjac
– Ruske narodne pesme

Kako je sve počelo . . .

Car Ivan III, svojim Ukazom iz 1479. godine osnovao je Hor Državnih učenika pevanja. Sve do početka XVIII veka hor je sa sedištem u Moskvi. Taj period je karakterističan po transformacijama i organizacionim promenama. Imenovan je kao Hor Dvora, zatim kao Dvorska pevačka Kapela, potom kao Akademska pevačka Kapela „M. I. Glinka“. Za vreme Petra Velikog, poznat je kao Dvorski hor u kojem je i sam Petar Veliki često pevao.
Godina 1703. je prekretnica. Hor učestvuje u svečanostima utemeljenja Sankt Peterburga u Prestonicu Rusije. Od tada, uporedo sa gradom Prestonicom, napreduje i razvija se do današnjih visina. Severna Venecija na obalama Neve to danas sa ponosom ističe.
Današnje savršenstvo izvođačke maestralnosti hora, nedvosmisleno – najboljeg u svetu, oblikovali su i vajali brojni istaknuti muzički velikani. U XVIII veku, to su, pre svega, bili italijanski maestri Baldassare Galuppi, Tomasso Traetta, Giovanni Paisiello, Giuseppe Sarti . . . Sledi plejada ruskih velikana, Dmitrij Bortnjanski, Aleksej LJvov, Mihail Glinka, Milij Balakirjov, Nikolaj Rimski Korsakov, Antonij Arenski i Mihail Klimov.
U prošlom veku, negde oko 60-tih godina, hor prerasta Evropu. Otvaraju se vrata koncertnih dvorana širom sveta. Počinje razdoblje koje traje do danas. Daće Bog, trajaće i na mnogaja ljeta. . . . .
Muzički čarobnjak, umetnički rukovodilac, Narodni artist SSSR-a, laureat Državne premije Rusije, Glavni dirigent, veličanstveni.

Vladislav Černušenko za to je najzaslužniji. Rođen je 1936. godine u Lenjingradu. U školi horskog pevanja stiče osnovno obrazovanje iz muzike. Čuvena Kapela i pedagog Paladij Bogdanov, oblikuju, Bogom pokazanog, genija XX i XXI veka. Na Lenjingradskom konzervatorijumu učio je od Ilije Musina i Nikolaja Rabinoviča. Dugi niz godina je redovni profesor Konzervatorijuma.
U repertoar ansambla uvrštena su dela ruskih i evropskih klasika savremene muzičke literature. Tragajući za novim partiturama, pronalazio je zaboravljena dela, politički diskvalifikovana, ili dela savim nepoznatih autora. Mnoga su od njih doživela nebrojena izvođenja i postala deo repertoara svetskih ansambala.