Niške vesti

Cerjanska pećina i za turiste

Cerjanska Pećina Nestvarnu lepotu Cerjanske pećine, koju je stvarala strpljiva ruka prirode pre više od dva miliona godina, uskoro će, osim naučnika i speleologa, moći da vide i turisti željni avanture i adrenalina! Iako pećina nije uređena i nema nikakvih pristupnih staza, opština Pantelej želi da je otvori za posetioce, što će biti prvi projekat te vrste u Srbiji.

Cerjanka je ušuškana u brdima u okolini Kameničkog visa (814 m) na oko 14 kilometara od Niša i oko dva kilometra od sela Cerja. Ulaz u Cerjansku pećinu nalazi se na mestu poniranja Provalijske reke na 515 metara nadmorske visine. Jedna je od najdužih pećina u našoj zemlji i do sada je otkrivena u dužini od 6.025 metara, ali joj se još uvek ne zna kraj. Turisti će biti vođeni u obilazak deonice duge dva kilometara, kroz mini jezerca dubine metar i po, uzane proseke gde se tavanica spušta i do pola metra visine pa do velelepnih pećinskih dvorana visine solitera.

U Cerju na početak turističke eksploatacije željno čekaju već decenijama – od kada su još sredinom sedamdesetih godina prošlog veka vršena prva istraživanja. Meštani koji su u Cerjanku ulazili još pre speleologa svedoče o nesvakidašnjoj lepoti ovom spomenika prirode.

– Još kao dete sam ulazio u pećinu sa svećom u rukama, a posle sa raznim ekspedicijama još oko 30 puta. Cerjanska pećina je prelepa. Od ulaza desetak metara vertikalno se silazi dva metra. Ima nekoliko jezerca dubine do pojasa, posle se jednom deonicom puzi oko 150 metara. Posle 800 metara se izlazi na suvo. Na 1.700 metara od ulaza se nalazi izvor vode izuzetnog kvaliteta koji zovu „Pećinska rosa“. Ta voda može da stoji u čaši I po tri meseca a da se ne uhvati kamenac – kaže Milomir Mitrović, predsednik MZ Cerje. On se nada da će dolazak turista uspeti da zaustavi propadanje ovog sela u kojem sada živi oko 250 ljudi, četiri puta manje nego pre 20 godina.

A konkurs opštine Pantelej za turističke vodiče u pećini privukao je 40 mladih Nišlija koji u ovom pozivu vide svoje buduće zanimanje.
– Dve trećine svog života sam proveo u planini, imam završen alpinistički i planinarski kurs i kurs Gorske služba spasavanja. Predsednik sam jednog planinarskog udruženja volim prirodu I vidim sebe u ovom poslu – kaže Nišlija Igor Radosavljević (31). I Miljanu Milojković (29) je na konkurs dovela velika ljubav prema prirodnim lepotama.

– Bila sam do sada u Resavskoj i Popšičkoj pećini. Fascinirana sam prirodom i vidim sebe u ovom poslu – kaže ona. Iako je diplomirani saobraćajni inženjer Dejan Živić (38) iz Cerja vidi sebe kao vodiča u pećini.

– Još kao dete kada sam ulazio u pećinu, fasciniran sam njenom lepotom. Dovođenje turista u Cerje značio bi spas za selo – sprečavanje daljeg iseljavanja, povratak onih koji su otišli – veli on. U opštini Pentelej Crejansu pećinu ne vide samo kao potencijal Niša već i Srbije. Predsednik opštine Slaviša Dinić ne krije zadovoljstvo odzivom na konkurs za vodiče i kaže da će od 40 kandidata biti izabrano njih sedmoro koji će proći specijalnu obuku, dok će ostali moći dogodine da se oprobaju ponovo. Prvi turisti željni adrenalina moći će da krenu u obilazak već u septembru.

– Ovo je prvi put u Srbiji da se organizuju turističke ture a da pećina nije opremljena stazama i infrastrukturom. Kandidate će izabrati speleolozi i predstavnici Planinarskog saveza. Posle jednomesečne obuke dobiće diplome da su obučeni za vodiče, a nakon dve godine će se vršiti provera sertifikata – kaže Dinić.

Fascinantan nakit

Celom dužinom Cerjanke moguće je videti fascinantan pećinski nakit – stalaktiti, stalagmiti, heliktite, unikatni pećinski korali talasaste draperije… Posebno su interesantni heliktiti koji se prostiru, suprotno zakonima zemljine teže u svim pravcima – kao naelektrisana kosa. Zidovi jedne deonica na trećem kilometru su sačinjeni od tamnog, gotovo crnog krečnjaka, što deluje nestvarno. Cerjanska pećina je pod zaštitom od 1955. godine a 1998. godine Zavod za zaštitu spomenika prirode 1998. godine je pećinu proglasio prirodnim dobrom prve kategorije. Pretpostavlja se da je dugačka još oko dva kilometra.

Izvor: Blic

Pročitajte i...