Magazin

Movie buster | Prometej

prometej

Kradljivci vatre

„Prometej“ je protutnjao kroz kosmički mrak naših i inostranih bioskopskih dvorana i nikoga nije ostavio ravnodušnim.

Silne polemike oko filma vode se i sada, dok ovo kucam, jedni su oduševljeni, drugi razočarani, treći neodlučni…

Da li nam je ser Ridli isporučio traljavi derivat „Alien“ serijala ili je osvežio priču kroz ovaj rip-of, spin-of, prikvel, šta god da je već?
Ono u čemu se svi slažu jeste da je film vizuelno raskošan i da u njemu postoje scene koje vas ostavljaju bez daha. Majkl Fazbinder kao android Dejvid je takođe nešto oko čega nema dvojbe, čovek je odigrao tu ulogu perfektno. Ali, hej, ima nas koji smo tog istog Fazbindera gledali još dok je bio mlad i zelen na BBC-u pa nas njegovo avanzovanje u sjajnog karakternog glumca ne ostavlja zanemele u čudu.

Silna naklapanja o nelogičnostima i nedostatku motivacije kod junaka su dobrano preterana, naročito ako imamo u vidu da od istih stvari pati i originalni „Alien“ iz 1979. ali on je već postavljen na pijedestal kao jedan od najboljih SF, (pa čak i horor) filmova svih vremena, te bi čačkanje po njemu bilo isto što i diranje u zenicu oka našeg samoupravljačkog sistema. Oni koji danas zameraju „Prometeju“ silne nelogičnosti i nedorečenosti jednostavno ne vide iste te stvari kod „Aliena“. Recimo, kako je to živujka čija je „mama“ Numi Rapas za samo par sati izrasla je u džinovskog oktopoda? Ali to se desilo i sa malim tuđincem u „Alienu“ i nikom ništa nije smetalo.
Ja lično sam veliki fan Kameronovog nastavka, kao i četvrtog dela koji je napisao tada ne tako poznati Džoš Vedon, čovek koji nam je ovog leta isporučio superherojsko remek-delo pod naslovom „Osvetnici“. Sad, nije se Žan Pjer Žene toliko sapleo u svojim prvim koracima u Holivudu koliko je taj film bio na momente prefinjen i inteligentan za prosečnog američkog žderača kokica, ali ser Ridli je to znao – i eto vam „Prometeja“. Filma koji će se dopasti onim manje i onim više zahtevnim gledaocima, dok će ga oni što broje šrafove na pokretnim vratima svemirskog broda jednostavno mrzeti. I postavljati 1000 besmislenih pitanja:

A zašto je ovo ovako? A šta je bilo sa onim junakom što ga ima u početku a posle ga zgazi traktor? A što su oni uopšte dolazili ovde? A zbog čega nisu skrenuli levo kod Albukerkija? A gde se dela flašica sa kečapom što se vidi u trećem kadru na dve sekunde? A da li ste primetili kako je kosa androida Dejvida u početnim scenama za 12% svetlija nego u završnim? Da li je to zato što je koristio drugačiju vrstu farbe za kosu? Ali to je nemoguće. Nigde u filmu ne vidimo farbu…

Postoji samo jedan odgovor na svako od ovih pitanja i on glasi: ne postoji savršen film.

Sve i da je hteo, stari dobri Ridli nije mogao da odgovori na sva moguća pitanja. Da podsetim, mnoge stvari ostale su nejasne i neodgovorene u „Blejdraneru“ (onog ko mi objasni san sa jednorogom u directors cut-u častim gajbom piva) pa to nije zasmetalo da ga godinama kasnije proglase ultimativnim remek-delom. Ne znači da će se to isto desiti i „Prometeju“, ali taj film svakako nije toliko loš koliko bi neki želeli da bude.

Osnovni problem ovog filma leži u jednoj prostoj činjenici – njegov scenarista je nesrećni Dejmon Lindelof. Tako je, to je onaj baja što nas je šest sezona „Losta“ vukao za nos da bi nam na kraju prodao parčence magle utopljeno u patetične klišee. Pa samim tim, postavljati njemu pitanja tipa koji će đavo ekspedicija na planeti koja je samo neka bedna vojna ispostava ili zašto se naučnici ponašaju kao idioti ili aman, Dejmone, kakav je smisao cele priče, da li si ti normalan čoveče? prilično je jalova stvar.

Pisanje scenarija u kome se postavi mnogo pitanja a ne odgovori na nijedno specijalnost je ovog scenariste.

Tu dolazimo do drugog problema. A to su prevelika očekivanja. Hajp koji je pratio ovaj film još od trenutka kad je počelo da se šuška kako ser Ridli snima prikvel „Aliena“ bio je prosto neverovatan. A kad je krenula marketinška kampanja i kada se pojavio zaista izvanredno skockan trejler svima je bilo jasno da Skot mora da napravi opako dobar film kako bi opravdao očekivanja. Umesto toga, dobili smo solidan SF film, čak natprosečan u odnosu na ostale naučno-fantastične filmove koji se u Holivudu snimaju poslednjih deset godina i naravno da su se razočarali svi oni koji su očekivali još jedan kamen međaš u istoriji kinematografije. A šta je sa ostalima? Šta je, recimo, sa nekim novim generacijama koje uopšte nisu gledale „Aliena“ i „Bladerunner“? E, pa njima se film dopao.

Preko 200 miliona dolara koje je „Prometej“ uzeo u prvih mesec dana prikazivanja govori tome u prilog.

A to je, izgleda, jedino što se računa.

Dejan Stojiljković

Pročitajte i...