Niške vesti

5.000 nepismenih u Nišu

nepismeniMada je u našoj zemlji osnovno obrazovanje obavezno u Nišu je preko 5.000 građana bez osnovne škole, a u Srbije blizu dva miliona ljudi je funkcionalno nepismeno. U Osnovnoj školi za obrazovanje odraslih u Nišu od 1.oktobra počinje realizacija projekata „Druga šansa“ koja će omogućiti osobama starijim od 15 godina da steknu diplomu osnovne škole i stručno se obrazuju.

Projekat je podržalo Ministarstvo prosvete i nauke Republike Srbije, a finansijaska potpora od četiri miliona evra stigla je Evropske unije.U realizaciju projekta uključeno je preko 80 škola u Srbiji, a mešu njima se nalazi i Osnovna škola za obrazovanje odraslih u Nišu koja ovih dana privodi kraju upis polaznika.

-Mada je osnovno obarzovanje obavezno i zakonom predviđeno u Srbiji ima oko, prema podacima sa popisa 2002.godine, 250.000 građana koji ne umeju da čitaju i pišu, a blizu dva miliona ljudi je funkcionalno nepismeno – kaže Dejan Anđelković, pomoćnik direktora OŠ „Njegoš“ pri kojoj radi i škola za obrazovanje odraslih. –

Prema statističkim podacima iz 2002.godine u Nišu postoji blizu 5.000 osoba koje su nepismene, ali je ovaj broj u međuvremenu, prema nekim podacima, i uvećan.

Znatno je veća cifra onih osoba koje su funkcinlano nepismene, odnono ne mogu da se uklope u svakodnevni život.To su osobe koje ne mogu da popune, recimo, folmulare u ustanovama i institucijama, ne mogu da korsite savremene kućne uređaje jer ne mogu da tumače simbole na upustvu za upotrebu ili ne znaju gde i kojoj instituciji da se obrate ako je im je nešto potrebno.

Upravo takvim osobama je i namenjen projekat „Druga šansa“ koji se sastoji od tri ciklusa i po kome obrazovanje u osnovnoj školi traje tri godine.Nakon toga polaznici dobijaju i određenu kvalifikaciju za odgovarajući posao za koji se opredele.

– Za sada imamo 70 polaznika, najviše ih je u drugom ciklusu koji obuhvata pet ii šesti razred kao i trećem koji ibuhvata sedmi i osmi razred – objašnjava direktor Dejan Anđelković. – Prosečna starsost polaznika „Druge šanse“ je 25 godina.Među njima ima i učenika koji tek što su stekli punolestvo. Bilo je i nekoliko prijavljenih sa 15 godina ali smo gledali da njih prebacimo u okvire redovnog obrazovanja. Karakteristično je da među plaznicima ima dosta žena, oko 30 odsto.Druga karakteristika je da je smanjen broj pripadnika romske nacionalnosti pa je odnos Roma i pripadnika ostalih nacionalnosti pola – pola.

Karakteristika projekta je da osnovna škola traje 3 godine, nakon čega polaznici stiču diplome o završenoj školi, kao i mogućnost da završe obuku u okviru 35 zanimanja u oblasti građevinarstva, mašinstva, uslužnih delatnosti…

-Radi se o njihovom osposobljavanju za poslove koji im omogućavaju ststus neke vrste pomoćnika majstorima u građevinarstvu, mašinstvu ili pak nekim uslužnim delatnostima, frizerskim salonima i tome slčno – dodaje naš sagovornik. – Među građevincima su to pomoćnici zidara, tesari, keramičari, radnici koji rade knauf…

U svakom slučaju oni će biti osposobljeni da se bave nekim poslom što je do sada bilo nemoguće.

Dejan Anđelković dodaje da su i predmeti u nastavi prilagođeni njihovim potrebama.Između ostalog oni će izučavati i osnove životne veštine pa i preduzetništvo.Glavne teme u okviru ovih predmeta bile bi kako sačuvati i održati zdravlje, šta je i kako funkcioniše porodica ali kako očuvati zdravu prodicu.Polaznici projekata „Druga šansa“ srešće se is a društvenim ustanovama i institucijama kao i njihovim radom.

-Mnogi od njih ne mogu da se snađu u društvu jer ne znaju kako društvene institucije funkcionišu – objašnjava Anđelković. – To ih čini pasivnim i nesocijalizovanim pa stoga ne mogu ni da funkcionišu kao članovi društva.

Projekat traje tri godine.Nakon tog perioda na Minsitarstvu prosvete i nauke je da proceni šta će se dešavati dalje, odnosno da li će se sa projektom stati ili će on postati sastavni deo obrazovnog sistema.Tek 1.oktobra odrasle Nišlije koje nisu završile osnovnu školu sešće u klupe.Njihovo iskustvo biće primer i ostalim osobama koje se nalaze u njihovoj istuaciji jer što ih više prođe kroz ovaj projekat to je manje onih koji će imati problema da dođu do nekog posla ili da se snađu u društvu.Obrazovanje u ovom slučaju nije samo sebi cilj već je neka vrsta alata koja će njihovim vlasnicima omogućiti da dođu do boljeg i kvalitetnijeg života jer ono što budu na ovaj način naučili moći će da iskoriste u svakodnevnom životu.

V.Petrović – MIC

Pročitajte i...