Niške vesti

201. na Čegru

Odvojeno slave Vlada, partizani i četnici Ravnogorski pokret Niša planira da u nedelju, 30. maja, formira kamp na brdu Čegar, povodom obeležavanja 201. godišnjice od boja na Čegru. Postavljanje kampa ravnogoraca na Čegru je u niškim neformalnim krugovima otvorilo žestoku polemiku, jer nevladine organizacije i Subnor kažu „da sledbenicima nekadašnjih četnika i generala Draže Mihailovića, na Čegru nije mesto, jer raspiruju specifičan tip nacionalizma“. Istoričari pak drugačije misle.

Oko 60 ravnogoraca planira da tog dana, obučeni u tradicionalne uniforme kraljeve garde, održe parastos palim junacima za oslobođenje od okupatora. Dejan Veljković i Milan Živković, predsednik i sekretar ovog pokreta, kažu da oni nemaju nameru da skupom nikog iritiraju, već samo da odaju počast junacima Stevana Sinđelića.

– Mi smo uredno prijavili policiji skup i odobreno nam je da otvorimo jedan veliki šator gde ćemo organizovati izložbu slika Ace Simića, zvaničnog ratnog reportera Ravnogorskog pokreta za vreme Drugog svetskog rata. Te slike koje faktografski pokazuju tadašnju atmosferu u ratu, na malo mesta mogu da se vide. Pre toga ćemo održati liturgiju u manastiru Sveta Petka i parastos. Ne znam šta u tome ima loše i na kakvo raspirivanje nacionalne strasti misle pojedinci – kažu u Ravnogorskom pokretu.

Očekuje se i dolazak gostiju iz Ljiga, Kruševca, Zaječara, a kustos spomenika na Čegru, Selimir Marković održaće predavanje o boju.
– Druga je stvar što grad Niš ovu godišnjicu želi da obeleži u ponedeljak, 31. maja, baš na dan kada se 1809. godine zbila jedna od odsudnih bitaka za oslobođenje juga Srbije od Turaka, i to pod pokroviteljstvom Vlade Srbije. Očigledno im niko nije rekao da u ponedeljak počinje veliki Petrovski post po crkvenom kalendaru i da se tada ne organizuju nikakva slavlja, obeležavanja i slično – kažu Veljković i Živković.

Milovan Mišević, general-pukovnik u penziji, i njegovi saborci kažu da nekadašnji četnici nijedan metak za vreme rata nisu potrošili na okupatore u niškom kraju, tako da oni nisu nikakvi oslobodioci.

– Ratovao sam u ovom kraju i sećam se da se četnici nisu usprotivili ni najbestijalnijim okupatorima kao što su Bugari, a kamoli Nemcima. I ne vidimo razlog za njihovo poistovećivanje sa Srbima iz 1809. godine – objašnjavaju ovi borci.

Tvrdnje niških partizana demantuje istoričar Aleksandar Dinić.
– Nekadašnji Čegarski korpus četnika je nosio to ime zato što su se osećali kao sledbenici Stevana Sinđelića. Taj korpus je imao 3.000 vojnika, što je impozantan broj – kaže Dinić.

Izvor: Blic